subota, 2. veljače 2008.


ZADATAK I PODJELA MAŠINSKIH ELEMENATA

Definicija i podjela mašinskih elemenata

Svaka mašina ili mašinski uređaj sastavljeni su od velikog broja sastavnih dijelova. Svaki od tih dijelova, u sklopu mašine, vrši tačno određenu ulogu i predstavlja mašinski elemenat.
Ima mašinskih elemenata koji se susreću skoro na svim mašinama (zavrtnji, opruge, vratila, ležišta, klinovi i dr.) i predstavljaju opštu grupu mašinskih elemenata.
Elementi kao što su klipovi, cilindri idr. susreću se samo na nekim mašinama i predstavljaju posebnu grupu mašinskih elemenata.

STANDARDIIZACIJA I TIPIZACIJA

Pojam cilj i uloga standardizacije i tipizacije


Standardi su propisi u pogledu materijala, oblika i veličine industrijskih proizvoda, kao i u pogledu tačnosti izrade, koja bi u slučaju potrebe dopuštala brzu zamjenu dijelova rezervnim dijelovima iz skladišta.

Uvođenje standarda ima mnoge i veoma važne prednosti:
– omogućuje uvođenje masovne proizvodnje i mehanizaciju odnosno automatizaciju,
– ubrzava i usavršava konstrukcije i proizvodnju, povezuje kvalitet proizvoda, poboljšava uslove i sigurnost rada upotrebom standardiziranih proizvoda,
– smanjuje utrošak ljudskog rada,
– čini proizvodnju ekonomičnijom,
– omogućava laganu zamjenu oštećenih i istrošenih dijelova,
– omogućava korištenje najnovijih naučnih dostignuća.

Vrste standarda

Satndardi mogu biti:

– međunarodni – internacionalni,
– nacionalni i
– interni – fabrički.

OSNOVE PRORAČUNA MAŠINSKIH ELEMENATA

Vrste opterećenja

Opterećenje predstavlja djelovanje okoline na mašinski elemenat.
U zavisnosti od načina promjene opterećenja u toku vremena opterećenja mašinskihe elemenata svrstavamo u:
– statičko (mirno) opterećenje i
– dinamičko (promjenljivo) opterećenje.

Statičko opterećenje ima stalan intenzitet, pravac i smjer. Intenzitet statičkog oprterećenja raste od nule do konačne vrijednosti postepeno i zatim ostaje konstantan.

Dinamičko opterećenje se u toku vremena mjenja po intenzitetu, pravcu i smjeru.
Dinamičko opterećenje može biti:
– jednosmjerno – promjenljivo
– naizmjenično – promjenljivo
– udarno.

Kod jednosmjerno – promjenljivog opterećenja intenzitet sile se mjenja ali ona stalno ima isti smjer.

Kod naizmjenično - promjenljivog opterećenja mjenja se intanzitet i smjer sile.

F (N) – opterećenje u njutnima
t (s) – vrijeme u sekundama
Fd – donje (minimalno) opterećenje
Fg–gornje (maksimalno) opterećenje
Fa – amplitudno opterećenje
Fsr – srednje i opterećenje
Koncentracija napona i zamor materijala

Koncentracija napona je pojava lokalnog povećanja napona na mjestima promjene presjeka mašinskog elementa. Što je promjena presjeka izraženija to je razlika između stvarnog i nominalnog napona veća.
Mjesta gdje postoji koncentracija napona su kritična mjesta na mašinskim elementima gdje može doći do pojave njegovog loma.
Da bi se smanjila pojava koncentracije napona promjene presjeka izvode se sa prelaznim radijusima (zaobljenjima).

Pojava koncentracije napona izraženija je na mjestu gdje je promjena presjeka oštrija (mjesto III na slici).

Stepen sigurnosti

Broj koji pokazuje koliko je dozvoljeni napon puta manji od jačine materijala zove se stepen sigurnosti.